Globalni strateški ciljevi interesnih skupina razlog su afere Agrokor!

Da bi se ti ciljevi relizirali potrebna je bila lokalna politička podrška koju su pronašli u Andreju Plenkoviću. Njegova izvaninstitucionalna grupa Borg osmislila je "Model" i "Plan - Hodogram" koji su bili podloga za neprijateljsko preuzimanje Agrokora.

Upravo je te 2017. Agrokor trebao realizirati IPO svoje Food divizije, a time bismo kao država dobili megakompaniju listanu u Londonu. To bi bio ultimativni leverage u ključnoj strateškoj industriji regije za ostvarivanje NAŠIH interesa. Danas nas prestižu Rumunjska, Srbija i Bugarska, a našim strateškim kompanijama svoje interese ostvaruju stranci. Sve zbog političkih odluka jedne osobe koja je pristala biti đelat Hrvatske.

Originalno istraživanje - https://medium.com/insurge-intelligence/how-senior-trump-insiders-weaponised-russias-energy-war-on-europe-be8d324a113e

Američke i ruske korporacije povezane s unutarnjim krugom američkog predsjednika vežu Putinovu plinsku petlju oko vrata Europe

Američki hedge fond s vezama s predsjednikom Donaldom Trumpom. Ruske banke podržane od Kremlja. Gazprom. Ruta plinovoda koja prijeti ruskoj energetskoj prevlasti nad Europom. Najveća hrvatska tvrtka. Jeff Sessions. Interpol. I Trumpov bivši odvjetnik Michael Cohen.

Svi su oni ključni igrači u neprestanom natjecanju za dominaciju nad energetskim izvorima u Europi.

Energija je oružje. I za SAD i za Rusiju nagrada za upravljanje ovim oružjem je politička i ekonomska poluga nad Europom. No, novi dokazi upućuju na to da su, daleko od suprotstavljanja ruskoj europskoj energetskoj hegemoniji, ključne figure vezane za Trumpa suučesnice u kolosalnoj izdaji: olakšanju ruskog krutog osvajanja Europe. Ipak, ključ za otkrivanje načina na koji je Trumpova prijevara s Rusijom narušila američku i europsku energetsku sigurnost može se pronaći ne u Washingtonu ili čak Moskvi - već unutar mutnog spoja moći u balkanskoj državi Hrvatskoj.

Do kraja 2016. Christopher Steele, bivši šef ureda MI6 u Rusiji, završio je s sastavljanjem svog obavještajnog izvještaja s namjerom da sadrži dokaze za sukob između Trumpove predsjedničke kampanje i visokih ruskih dužnosnika.

Među tvrdnjama u dokumentu bilo je i to da se zauzvrat za pomoć Donaldu Trumpu da pobijedi u svojoj predizbornoj kampanji od Trumpa očekuje da učini niz ustupaka ruskim interesima, uključujući sporazum „da povećaju obrambene obveze SAD-a i NATO-a na Baltiku i Istoku Europa će odvratiti pozornost od Ukrajine, a to je Putin koji je prioritet morao razvrstati o toj temi. "

U dokumentu se također tvrdi da se Trumpov bivši savjetnik za vanjske poslove, Carter Page, sastao s visokim dužnosnikom Rosnefta u lipnju 2016., koji ga je pritisnuo na "pitanja buduće bilateralne energetske suradnje" između SAD-a i Rusije.

U širem smislu, dosje je tvrdio da bi Trump mogao igrati dvostruku igru ​​na Balkanu, čiji bi ishod bio prednost Putinu u pogledu energije. Na prvi pogled ovo se možda ne čini očitim. Trump se glasno protivio ruskom Sjevernom toku 2 - plinovodu koji se povezuje s Njemačkom, široko kritiziran zbog njezinog potencijala da učvrsti ovisnost Europske unije o Rusiji.

Iako je to protivljenje imalo malo opipljivih učinaka, stariji pripadnici Trumpovog unutarnjeg kruga sve češće su se povezivali s tvrtkama koje pojačavaju rusko energetsko zastojanje u Europi - dogovorom ironično omogućenim sve više ispunjenim sine kapitalističkog 'globalizma' za koji se pretvara da Trump protive.

U središtu tih makinacija našla se malena Hrvatska  koja je brzo postala središnja točka u novoj Velikoj igri. Kako je Hrvatska prešla u orbitu američke i europske moći, Rusija je pojačala napore da je povuče - prije svega koristeći jeftini novac i jeftini plin.

Zemlja je ušla u NATO-ov program Partnerstvo za mir 2000. godine, prije nego što se potpuno pridružila savezu 2009. Četiri godine kasnije Hrvatska se pridružila Europskoj uniji i postala glasni zagovornik sankcija EU-a protiv Rusije.

Krajem 2016. hrvatski premijer Andrej Plenković vodio je delegaciju Europskog parlamenta u Ukrajini, gdje je osnovao zajedničku radnu skupinu Hrvatska-Ukrajina radi istraživanja potencijala za mirovni sporazum na istoku Ukrajine, po uzoru na sporazum Hrvatske sa Slovenijom iz 1990. godine. Po posjetu je "izazvana ozbiljna zabrinutost u Rusiji" prema ruskom ministarstvu vanjskih poslova.

Postavljena kao prva balkanska država koja je 2019. preuzela predsjedavanje EU, a potencijalno bi se pridružila Eurozoni, Hrvatska je brzo postala "zvonik" budućnosti regije Balkana i njenih odnosa sa SAD-om, EU-om i Rusijom.

Ali možda je najveći značaj ove male zemlje njena malo poznata sposobnost određivanja buduće energetske karte Europe. Hrvatska je u središtu mreže potencijalnih novih ruta za pretovare energije, koja bi, barem u teoriji, mogla omogućiti Europi da se oslobodi kronične ovisnosti o ruskom plinu.

Nova velika igra

Osnovni koncept prvi put je predložila mađarska nacionalna energetska tvrtka MOL. Ideja je bila izgraditi „novi europski prijenosni sustav“ koji bi povezao sve plinske sustave središnje i jugoistočne Europe od Poljske do Hrvatske. Europska komisija s oduševljenjem je prihvatila prijedlog.

Predloženi regionalni odjeljak NETS-a (Izvor: slajd iz godišnjeg izvještaja FGSZ-a za 2008. godinu , podružnice MOL-a)

Od tada se pažnja usredotočila na ključni središnji točak predloženog plinskog koridora: hrvatsku luku Omišalj na otoku Krku, gdje su Sjedinjene Države i Europska unija potaknule ideju o izgradnji novog terminala za tekući prirodni plin (LNG). Dužnosnici Sjedinjenih Država i EU vjeruju da bi opskurni otok mogao držati ključ europske energetske ovisnosti, s potencijalom da Hrvatsku pretvori u veliko regionalno energetsko čvorište i vodovod za opskrbu SAD-om, katarom i drugim plinom u Europu.

Predloženi LNG terminal u hrvatskoj luci Krk mogao bi igrati ključnu ulogu u opskrbi plinom diljem Europe (Izvori: Biznes i Interfax)

"Rusija je prestravljena naporima na izgradnji novog terminala za UPP na otoku Krku, što bi rezultiralo isporukom LNG-a iz SAD-a, Katara i drugdje i prodajom nizvodno drugim zemljama članicama EU-a", rekao je jedan zapadni diplomata u Zagrebu , "Terminal bi mogao obuzdati ruske napore da bude jedini dobavljač plina u EU."

Čak i dok su se SAD i EU borili za oživljavanje projekta Krka, Rusija je pokušala svako pravilo u knjizi da ga potkopa - ironično, uz pomoć tvrtki koje su povezane s Trumpom.

Put Krkom jedna je od glavnih misija američke vlade u regiji. Tek u listopadu, State Department objavio je novu strategiju zemlje upozoravajući: "Ako hrvatska vlada ne provede strategiju energetske diverzifikacije, Hrvatska i regija postat će sve ranjiviji na utjecaj vanjskih interesa, uključujući Rusiju."

No, dok je Rusija iskušavala svaku zamislivu strategiju ili za uklanjanje ili za nadzor nad krčkim projektom, Trump insajderi na kraju su olakšali ruskom stražarskom ulasku na Balkan na svakom koraku.

Put do srca ide kroz želudac

U ožujku 2017. Rusija je pronašla svoju najsnažniju ulaznu točku: najveća hrvatska tvrtka, Agrokor - divni konglomerat agrobiznisa od 143 tvrtke na cijelom zapadnom Balkanu - bila je u financijskim problemima . Tvrtka se spremala platiti 7,6 milijardi dolara duga. S oko 60.000 zaposlenih i ukupnim prihodima, ekvivalentnim 15 posto hrvatskog BDP-a, kolaps tvrtke odmah bi pogodio čak pola milijuna ljudi, što bi izazvalo gospodarski šok u cijeloj regiji.

Agrokor je bio prevelik da bi propao. No, nakon što je hrvatska vlada stupila na spašavanje bolesne tvrtke, dvije su ruske banke pod američkim sankcijama s vezama s Donaldom Trumpom bile glavni igrači - a ugovor je dogovorio američki hedge fond s izravnim vezama s najvišim razinama Trumpove administracije.

U travnju 2017. hrvatski je parlament usvojio zakon o vladinom prijedlogu zakona 'Lex Agrokor', hitnom postupku namijenjenom intervenciji vlade kroz restrukturiranje i oslobađanje tvrtke.

Otprilike u istoj godini sljedeće godine, procurile e-mail poruke koje je dobila hrvatska informativna platforma Index otkrile su da su visoki hrvatski vladini dužnosnici znali za financijske nevolje Agrokora dosta unaprijed, a spašavanje su planirali u veljači - otprilike mjesec dana prije nego što je tvrtka optužena lažiranja financijskih informacija.

Ante Ramljak, hrvatska vlada imenovala je posebnog administratora za zakon o spašavanju 'Lex Agrokor' (Izvor: TPortal )

Iz podsjetnika Bearstone Global od 21. lipnja 2018. godine

Godinu dana nakon što je Lex Agrokor postao zakon, sklapanje poslova s ​​zatvorenim vratima Knighthead rezultiralo je zapanjujućom pobjedom za dvije banke koje podržavaju Kremlj , PJSC Sberbank i VTB Group. Dvije su banke zajedno dobile golemi 47% udjela u Agrokoru, pretvarajući potraživanja od oko 1,7 milijardi dolara duga u kapital.

Ovo nije bila trivijalna pobjeda. Rusija je "kupila sebi NATO zemlju", napomenuo je hrvatski Centar za razvojnu suradnju. Sberbank je najveća ruska državna banka. VTB je drugi po veličini. Obje su gigantske banke poznate kao posrednici Vladimira Putina i njegove oligarhijske baze moći.

Ipak, obje banke također imaju dobro dokumentirane veze s Donaldom Trumpom iako su od 2014. pod američkim sankcijama.

Od 2017. godine Donald Trump i Sberbank dijele istog branitelja, Marca Kasowitza. Ali veza seže u godine. Predsjedavajući Sberbank Herman Gref 2013. godine uspostavio je Trumpov sastanak s ruskim gospodarstvenicima za vrijeme misije Miss Universe u Moskvi. Manifestaciju je prvenstveno sponzorirala Sberbank.

U to vrijeme Trump je bio u potrazi za povlačenjem ugovora o nekretninama u Moskvi kako bi sagradio novi Trump Tower, a Sberbank je na kraju pristala financirati oko 70 posto projekta. Tadašnji osobni odvjetnik Trumpa Michael Cohen priznao je da su razgovori za Trumpov toranj trajali do lipnja 2016. godine.

U studenom 2015., ruski popravljač povezan s Kremljom Felix Sater - čija je tvrtka za nekretnine Bayrock Group potpisala ugovor s Trumpovom tvrtkom 2005. godine - poslao je Cohen e-mailom o njegovom napretku u promicanju posla s nekretninama. U e-poruci Sater je objasnio da je dogovorio sastanak o tome s Putinom i jednim od njegovih "najviših zamjenika" - i da će VTB banka financirati cijeli projekt. "Pozvat ću Putina u ovom programu i izabrat ćemo Donalda", napisao je Sater u prethodnoj e-poruci Cohenu. „Buddy, naš dječak može postati predsjednik SAD-a i mi to možemo zamisliti. Nazovit ću cijeli Putins [sic] tim da kupi za ovo. "

To nije jedina Trumpova veza.

Savezni izvještaji otkrivaju da američki hedge fond, Knighthead, koji je najveću tvrtku u bivšoj Jugoslaviji darovao u blagajne najvećih ruskih banaka, ima veze s najvišim nivoima Trumpove administracije preko dvojice visokih dužnosnika: Daris Meeks, tada zamjenika pomoćnika predsjedniku i direktoru unutarnje politike u Uredu potpredsjednika Mikea Pencea i Andrewa Olmena, posebnog pomoćnika predsjednika za ekonomsku politiku i zamjenika direktora Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće.

Daris Meeks i Trumpov potpredsjednik Mike Pence

Prema službenim dokumentima o lobiranju koji su podneseni Predstavničkom domu SAD-a, Meeks i Olmem su dugogodišnji lobisti iz Washingtona iz odvjetničke tvrtke Venable koji su zastupali Knighthead Capital u različito vrijeme prije, za vrijeme i nakon mandata.

Olmem, koji i dalje drži svoje mjesto u Trumpovoj administraciji, među je velikim brojem Trumpovih imenovanih koji su dobili odricanja od etike što mu daje zeleno svjetlo za nesmetano nastavljanje lobističkih aktivnosti, a u dokumentima je identificirano kao lobiranje za Knighthead u veljači 2017. kada pridružio se Bijeloj kući. U međuvremenu, Meeks se odjavio iz Venablea u siječnju 2017., ali se tamo vratio godinu dana nakon ostavke, nakon čega je nastavio lobirati za Knighthead.

Gazprom veza

Iako objavljeni podaci nisu ništa rekli u vezi s Knightheadovim ulaganjima u Europu, dok su radili na Knighthead računima Meeks i Olmem radili su zajedno s drugim Venable-ovim partnerom Williamom Nordwindom (na primjer pogledajte ovdje i ovdje ).

No, otprilike godinu dana prije nego što je tim iz Venablea počeo 2015. lobirati za Knighthead, Nordwind - koji je u to vrijeme bio predsjedatelj Venable-ove grupe za zakonodavstvo i vladine poslove - uhvaćen je u tajnom lobiranju za Gazprom , odnos koji on povoljno nije uspio otkriti Kongresu.

William Nordwind (Izvor: Business Insider)

Snimka zaslona poslana na adresu e-pošte Bijele kuće

Deereova začuđujuća izjava "bez zapisnika" dokazuje da je Trump White House znao da je lobist Knighthead "možda radio na pitanjima koja se odnose na Gazprom i Hrvatsku", potencijalno uspostavljajući izravnu liniju zapletenosti između aktivnosti Bijele kuće, Venablea i Knightheada u Hrvatska. Glasnogovornik Bijele kuće mogao je imati takvo „razumijevanje“ rada na Gazpromu i Hrvatskoj samo od visokog dužnosnika Bijele kuće koji je bio povezan s Venableom - vjerojatno i sam Olmem - koji je znao za to.

Odgovarajući na moje daljnje upite o ovom nepobitnom priznanju, Deere je negirala da ima bilo kakve informacije o Olmemovim kolegama iz Venablea, bivšem službeniku Bijele kuće Meeksu i bivšem Gazpromovom lobistu Nordwindu. Ni Knighthead Capital, ni njegovi lobisti iz odvjetničke tvrtke Venable nisu odgovorili na zahtjeve za komentare.

U ovom kontekstu nije potpuno iznenađujuće da je krajnji korisnik pomoći u plaćanju Agrokora, pregovaranog pod vodstvom Knighthead Capital-a, bio Gazprom. No, prije nego što je Gazprom stupio s nogu na vratima, bila su potrebna silna politička i ekonomska utjecaja, što je Knighthead korisno pružio dodijelivši ruskim bankama Sberbank i VTB njihov ogromni udio u Agrokoru.

Prethodne godine ruski veleposlanik u Zagrebu Anvar Azimov izjavio je da bi bilo kakva ruska pomoć u vezi s Agrokorom bila uvjetovana hrvatskom "suradnjom s Moskvom". I "surađivati" je uspjelo.

Nakon što je spasio Hrvatsku i širu regiju od financijske katastrofe, Putin se brzo pomaknuo da zazove. Za nekoliko mjeseci, Gazprom Export - ruski energetski gigant kojeg je prije zastupao lobist Knighthead-a William Nordwind - potpisao je desetogodišnji ugovor o opskrbi plinom s hrvatskom naftnom kompanijom, PPD. PPD ima dugogodišnje veze na visokoj razini s hrvatskim vladinim dužnosnicima, financirajući vladajuću konzervativnu stranku Hrvatsku demokratsku zajednicu u iznosu od 4,2 milijuna kuna u 2016. godini.

Prema novom ugovoru, Gazprom bi Hrvatskoj isporučio milijardu kubičnih metara plina svake godine od listopada 2017. do prosinca 2027., pokrivajući 70 posto hrvatskog tržišta. Ovaj sporazum eliminirao je potrebu Hrvatske za daljnjim uvozom. Stoga je nanio i udar na napore Sjedinjenih Država i EU da potaknu Hrvatsku da napreduje s projektom Krka, jer više nije bilo potrebno za pokrivanje neposrednih potreba zemlje za plinom.

Podijelite i vladajte

Jedna od glavnih prepreka krčkom projektu je novac. Da bi to skinuli sa tla, potrebni su investitori. I mogu se zavesti samo ako znaju da će plin pronaći zajamčene kupce. Hrvatska bi sama bila glavni kupac plina koji se transportira preko Krka, ali sljedeći glavni potencijalni kupac je Mađarska.

Nakon što je zatvorio prvog potencijalnog kupca plina s rute Krk, druga ruska strategija bila je zatvaranje sljedeće. Mjesec dana nakon što je Rusija potpisala ugovor o opskrbi plinom u Hrvatskoj, Mađarska je najavila da će se ugovor o opskrbi plinom s Gazpromom, koji ističe do 2021. godine, također obnoviti. Godinu dana kasnije, Mađarska je potvrdila da će Gazprom nastaviti isporučiti plin zemlji i za 2019. i 2020. godinu.

Treća ruska strategija bila je utjecati na tekući spor između nacionalnih energetskih tvrtki dviju zemalja - spor koji se, čini se, potajno razotkriva interesima usklađenima s Trumpom i Putinom.

Mađarska nacionalna naftna tvrtka MOL 2009. stekla je 49 posto udjela u hrvatskoj državnoj energetskoj tvrtki INA. Hrvatska je 2013. iznenada pokušala poništiti ugovor o ulaganju. USKOK Hrvatska državna antikorupcijska jedinica optužila je predsjedavajućeg MOL-a Zsolta Hernadija da je krivotvorio investicijski posao podmićivanjem bivšeg premijera Ive Sanadera. Za Hernadijevim uhićenjem na zahtjev Hrvatske raspisan je Interpolov nalog.

Prema Jeremyju Warneru, pomoćnom uredniku Telegraph-a , Interpolov nalog bio je tek nešto više od „tanko prikrivenog pokušaja prisiljavanja na prodaju ključne imovine ruskom Gazpromu“.

Rusija se jedva suzdržava od stajališta po tom pitanju. U 2014., Gazprom je ponudio otkup cjelokupnog MOL-ovog udjela za stjecanje udjela mađarske tvrtke u hrvatskoj INA-i. U 2017. godini Rosneft je uslijedio sa vlastitom ponudom da učini isto.

Kako je Hrvatska reagirala na ove ponude, Rusija je isprobala drugu strategiju. Ako ne može pobijediti projekt Krk, pridruži mu se - ili bolje rečeno, kontroliraj ga. Ranije prošle godine, Rusija je ponudila da se ručno prepusti cjelokupnom razvoju krčkog terminala s potencijalno milijarditim investicijama - bacajući obećanje daljnjih jeftinih ruskih opskrba plinom.

To je natjeralo neke stručnjake da nagađaju kako je Interpolov nalog raspisao Rusija. General Alexander Prokopchuk, potpredsjednik Interpola za Europu, Marina Litvinenko, udovica otrovanog disidenta Aleksandra Litvinenka, opisala je Putinovim bliskim saveznikom . Optužen je da je više puta koristio Interpol za izdavanje naloga za uhićenje političkih disidenata koji se protive Putinu.

General bojnik Aleksandar Prokopchuk

Jednako tako, veliki broj osjetljivih izvora u regiji vjeruje da su elementi američke vlade igrali ulogu u Interpolovoj potjernici.

Jedan hrvatski diplomat sa sjedištem u glavnom gradu EU rekao je da sam USKOK-ov zahtjev neće biti dovoljan za pokretanje Interpolove potjernice. "Samo su Amerikanci imali dovoljan utjecaj da se ta lopta zavrti", dodao je.

Visoki hrvatski dužnosnik policije rekao je da zna da:

"Amerikanci su upotrijebili svoj utjecaj da Interpol djeluje kao mehanizam za izručenje Hernadija."

Ako je istina, Interpolov nalog je također mogao biti rezultat pritiska i Rusije i elemenata Trumpove administracije.

Tim Trump cilja na Hrvatsku

Ne možemo sa sigurnošću znati, iako su se posredni dokazi zajedničkog pristupa interesa povezanih s Trumpom i Putinom pojavili početkom prošle godine kada je velika američka tvrtka bliska Trumpovom unutarnjem krugu dala ponudu Hrvatskoj pretpostavkom da MOL prekine odnose s INA-om.

U ožujku 2018. hrvatska vlada primila je pismo američkog konglomerata Castleton Commodities International (CCI) u kojem je izrazila interes da postane INA-ov „strateški partner“ kako bi pomogla u otkupu MOL-ovih dionica u hrvatskoj državnoj energetskoj tvrtki.

"CCI bi preuzeo ulogu strateškog investitora i partnera u INI-i, podržavajući hrvatska ministarstva u nizu ključnih sektora", piše u pismu CCI-jevog Fabrizio Zichichi. Pismo je ponudilo pomoć u “osiguravanju financiranja i kao investicijski partner, kao komercijalni partner u ugovornim odnosima kao što su prerada sirovog ulja i naftnih proizvoda, trgovina i opskrba finalnim proizvodima, upravljanje rizikom, pokretanje investicijskih projekata u svim poslovima segmenti i upravljanje ljudskim resursima ”.

Na prvi pogled ponuda izgleda kao izravan napor da se natječem s Rusijom, pogotovo s obzirom na to da su američki dužnosnici javno izrazili zabrinutost zbog ruskih uvertira Hrvatskoj da kupi MOL-ove dionice. Ali pomnija inspekcija sugerira zabrinjavajuće različito gledište.

Nije bilo posve jasno hoće li ponuda CCI-a nužno odbaciti ruske uvertira. A za razliku od ponuda Gazproma i Rosnefta, pismo nije obvezalo CCI da je spreman otkupiti cjelokupni MOL udjel - ili je isključilo pomoć nekom drugom entitetu, bilo ruskom ili drugom, da ga djelomično otkupi. Umjesto toga, pismo je nagovijestilo potonje pozivajući se neodređeno na perspektivu „osiguranja financiranja“ uz ulaganje.

Ono što ostaje jasno su veze CCI-a s Trumpom i unutarnje simpatije s Rusijom. Američki gigant metala i trgovac energijom bio je dugogodišnji glavni klijent Jaya Claytona , Trumpovog imenovanog za predsjednika Komisije za vrijednosne papire i burze.

Predsjedavajući DIP-a i Trump Jay Clayton

Clayton je prethodno bio stariji partner u odvjetničkoj tvrtki Sullivan & Cromwell, gdje je profitirao od rada te firme savjetujući širok spektar tvrtki koje posluju s ruskom vladom i ruskim oligarhom .

To je uključivalo energetske projekte višemilijunskih dolara koji su uključivali napore ruske vlade, Lukoila i Gazproma za izvoz ruskog plina u središnju Aziju preko Kaspijskog cjevovoda i do Srednje i Jugoistočne Europe projektom plinovoda Južni tok. Potonji je uključivao ugovore s Bugarskom, koje je Putin politički gurao raspoređujući strateške investicije od VTB-a, banke povezane s Trumpom koja je ulagala u Agrokor.

Sam CCI osnovan je 2012. godine, kada je grupa hedge fondova i hot-shotsova za trgovanje robom kupila tvrtku za trgovinu energijom, LDH Energy, od krovne kompanije Louis Dreyfus Group, u većinskom vlasništvu najbogatije žene u Rusiji, Margarite Louis-Dreyfus ,

Clayton je također bio uključen u taj posao prema vlastitom biološkom dokumentu s Wall Streeta, koji je izbrisan nakon njegovog imenovanja u SEC.

Kupnja je pomogla financiranje poljoprivredne ekspanzije Louis Dreyfus Grupe. Radi u Rusiji, jedan je od najvećih poljoprivrednih konglomerata u svijetu, radeći u partnerstvu s različitim ruskim investicijskim firmama i regionalnim vladinim agencijama .

William C Reed II, predsjednik i izvršni direktor CCI-ja

Dogovorom je bivši izvršni direktor LDH Energy, William C. Reed II, prešao na čelo nove tvrtke, CCI. Reed također ima veze s Rusijom. Karijeru je započeo kao mlađi trgovac energijom u Enronu, gdje je završio kao šef trgovine s energijom. Prije pada, Enron je igrao važnu ulogu u ruskom napadu na Europu, potpisavši povijesni sporazum s Gazpromom o isporuci plina Rusiji 1993. To je postavilo put za buduću rastuću ovisnost Europe od Gazproma. Pet godina kasnije, Enron je potpisao daljnji desetogodišnji „strateški savez“ s ruskim Ujedinjenim elektroenergetskim sustavima (UES) radi identificiranja zajedničkih projekata u Rusiji, Europi i Srednjoj Aziji.

Fabrizio Zichichi

Fabrizio Zichichi, globalni suvoditelj CCI-evih naftnih tekućina, koji je potpisao pismo o ponudi Hrvatskoj, prethodno je bio globalni suvoditelj tvrtke Fizička nafta u Morgan Stanleyu. Zichichi je prešao u CCI iz Morgan Stanleya nakon što je kupio njegov gigantni fizički trgovački pogon naftom za milijardu dolara.

Taj je dogovor, koji mu je savjetovao Jay Clayton, samo naprijed jer je prošao prvi izbor: Zichichi i njegovi kolege već su se dogovorili da posao proda ruskoj ruskoj naftnoj kompaniji Rosneft. Dogovor o Rosneftu propao je samo zato što su zbog sukoba u Ukrajini uvedene američke sankcije.

Dakle, ponuda CCI-a nije bila usko usklađena s Trumpovim unutarnjim krugom - potjecala je od rukovoditelja s poviješću simpatičnog ekonomskog angažmana s Rusijom, Gazpromom i Rosneftom. Zahtjevi za komentar poslani su CCI-u i DIP-u, ali nisu dobili odgovor.

Što je još zanimljivije, samo nešto više od mjesec dana nakon što je nestalo pismo ponude CCI-ja, američki glavni odvjetnik Jeff Sessions - koji se pojavio u istrazi dogovora Trump-Rusija zbog laganja o sastancima s ruskim vladinim dužnosnicima tijekom predsjedničke kampanje - posjetio je Hrvatsku bez presedana.

Bivši glavni državni odvjetnik Jeff Sessions na saslušanju Senatskog obavještajnog odbora

Sjednice su se sastale s nizom visokih državnih dužnosnika Hrvatske, uključujući predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, premijera Andreja Plenkovića, ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, kao i ministra vanjskih poslova Andreja Metelko-Zgombića.

Javne informacije o onome o čemu se razgovaralo tijekom ove neobične diplomatske ekskurzije su rijetke. Prema izjavi veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj, posjet sjednice bio je "razgovarati o bilateralnoj i međunarodnoj suradnji na zakonima i pravosuđu i razgovarati o načinima za daljnje jačanje bliskih odnosa u provođenju zakona između Sjedinjenih Država i Hrvatske".

Američko Ministarstvo pravosuđa odbilo mi je pružiti daljnje detalje o čemu se radi na ovom izletu.

Zatim kasnije te godine, Interpolov nalog za Herlijevim MOL-om - koji je odbačen dvije godine ranije nakon što ga je Mađarska odbila poštivati ​​- iznenada je obnovljen u studenom 2018. godine.

Novi Interpolov nalog raspisan je tjednima nakon što je američki ministar energetike, Rick Perry, pozvao Mađarsku da riješi svoja pitanja s Hrvatskom i podrži projekt plinskog čvorišta koje podržava SAD i EU na Krku.

Tko je stajao iza Interpolove potjernice - elementi Trumpove administracije, Rusija ili oboje - poslužio je da se zbliži što Perry javno poziva na daleko teže u stvarnosti. Naravno, Trump je odbio staviti novac tamo gdje su Perryjeva usta, ne uspijevajući pružiti nikakvu financijsku potporu za projekt Krk - za razliku od Rusije.

Postoje čvrsti razlozi za sumnju da je nalog bio čak i opravdan. Temelj naloga je odbijen 2014. godine kada je arbitražni sud sazvan pod UNCITRAL-om, najvišim tijelom UN-ovog trgovačkog zakona, izbacio hrvatski slučaj protiv Hernadija, jer se gotovo u potpunosti oslanjao na iskaz jednog svjedoka, u nedostatku materijalnih dokaza - svjedok koji predstavlja neočekivanu konvergenciju interesa koji se protežu od Putina do Trumpa.

Probno ulje

Taj svjedok, od koga bi mogla ovisiti buduća energetska karta Europe, je malo poznati hrvatski tajkun Robert Jezić, koji je povezan s dvojicom ruskih oligarha, od kojih jedan ima veze i s Trumpovim osramoćenim odvjetnikom Michaelom Cohenom.

Robert Ježić na hrvatskom sudu u Zagrebu (izvor: TPortal )

Ježić je glavni svjedok tvrdnje da je predsjedavajući MOL-a Zsolt Hernadi podmitio bivšeg premijera kako bi progurao MOL-ov otkup hrvatske državne naftne tvrtke.

U vrijeme navodnog podmićivanja, Ježić je bio šef upravnog odbora Diokija, petrokemijske tvornice koja je djelovala na Krku, otoku na kojem se SAD i EU nadaju pružiti potporu hrvatskoj vladi u izgradnji novog plinskog terminala.

Ali sudsko svjedočenje tvrdi da Ježićev navod o primanju mita protiv Hernadija prikriva njegovu ulogu poslovnog partnera u tajnom ruskom naporu da preuzme kontrolu nad otokom. To svjedočenje stiglo je od ruskog milijardera, Mihaila Gutserijeva, vlasnika sedme najveće ruske naftne kompanije Russneft.

Gutserijev, koji se nalazi na američkom popisu riznice ruskih oligarha s bliskim vezama s Putinom, rekao je hrvatskom sudu 2012. godine da je preko Jezićeve tvrtke Dioki uložio pet milijuna eura za kupnju zemljišta u strateškoj luci Krk. Investicija se uklapa u široku rusku strategiju pokušaja ili da poremeti ili dominira projektom na Krku.

Ruski oligarh milijardera Mihail Gutserijev (Izvor: Intellinews)

Nažalost Rusima, Ježić je jednostavno ukrao investiciju - barem prema oligarhu, tvrdnju koju je Jezić žestoko demantirao. Da se dodatno zakompliciraju, iako je Jezić naredio hrvatski sud da vrati nestalih pet milijuna eura prije sedam godina, on to jednostavno nije uspio.

Sam Gutseriyev glavni je korisnik mutnih ugovora koje vode izravno Trumpu. Prema The Globe and Mail , najstariji sin oligarha, Said Gutseriyev, kontrolira kiparske tvrtke školjki koje posjeduju dionice u velikoj ruskoj tvornici lokomotiva, projektu koji u cijelosti financira banka Kremlj, VneshEconomBan ili VEB.

Unatoč američkim sankcijama od 2014. godine, tadašnji izvršni direktor VEB-a Sergej Gorkov sastao se s Jaredom Kushnerom, Trumpovim zetom i višim savjetnikom, u Trumpovom tornju nakon izbora 2016. godine. Gutserijevi također imaju hotel Nacional , u kojem je Trump odsjeo tijekom svog prvog posjeta Moskvi 1987. godine.

Gutserieyeva tvrtka, Russneft, također je bila veliki korisnik skoka u ruskim dionicama nakon Trumpove izborne pobjede. Ruski Micex indeks porastao je 3,8 posto, a zalihe nafte i plina porasle su 3,7 posto. Danima nakon izbora banke VTB i Sberbank povezane s Trumpom koordinirale su pokretanje dugo planiranog IPO-a za Russneft, koji je prikupio 500 milijuna dolara.

Russneft je u stopostotnom vlasništvu u iznosu od 33 posto rudarskog giganta Glencore, koji je u prosincu 2016. s Qatar Investment Authority kupio 19,5 posto udjela u Rosneftu, uz podršku VTB-a. Čini se da se ovaj dogovor podudara s drevnom tvrdnjom dosjea Steele da je Rosneft ponudio Trumpu preko svog savjetnika Cartera Page "posredovanje do 19 posto (privatiziranog) udjela u Rosneftu" u zamjenu za ublažavanje sankcija Rusiji.

Jezićeva povezanost s ruskim naporima da sama kontrolira projekt Krka za svoje ciljeve dodatno je potvrđena 2017. godine. Jezićeva tvrtka Dioki bankrotirala je 2013. jer nije mogla otplatiti svoje kredite - glavni je vjerovnik austrijska banka Hypo Alpe Adria , Ali nakon četiri godine, tvrtka pod nazivom Gasfin preuzela je neizmireni dug koji je prvotno dugovao Hypo-u.

Gasfin je postao vlasnik glavnog područja na Krku na kojem treba graditi predloženi terminal za UPP. Tvrtka se zalagala za priobalno rješenje, za razliku od poziva SAD-a i EU-a za izgradnjom priobalnog terminala zbog nemogućnosti dobivanja kontrole nad zemljom. Iako sa sjedištem u Luksemburgu, na Gasfina se široko gleda kao na posrednika ruskih interesa - rukovodi nizom projekata u Rusiji, uključujući izgradnju velikog infrastrukturnog projekta Gazproma.

Veza Michael Cohena

Sudske evidencije i svjedočenja nadalje potvrđuju da je nestali novac, za koji je Gutseriyev tvrdio da mu je Jezić ukrao novac, zarobljen kroz drugu tvrtku čiji je Ježić bio dioničar, Xenoplast, čiji je izvršni direktor švicarski odvjetnik Stephan Hurlimann.

Stephan Hurlimann, partner / odvjetnik u Wenger & Vieli

Ježić, drugi svjedoci i sam Hurlimann su potvrdili da je nestalo € 5m uplaćen u njegovu društvu Xenoplast u obzir. No Hurlimann, koji je odbio svjedočiti osobno na hrvatskim sudovima unatoč višestrukim zahtjevima, imao je još jednu vrlo neobičnu vezu: Trumpov prijatelj, ruski oligarh, kontrolira tvrtku koja je izravno povezana sa njegovom švicarskom odvjetničkom tvrtkom.

Hurlimann je partner u firmi Wenger & Vieli. Odvjetničko društvo se hvali baviti se ruskim klijentima, ali ih ne identificira. Pogled na vrste klijenata s kojima se bavi potiče iz činjenice da Wenger & Veili ima izravne veze s tvrtkama koje kontrolira oligarh povezan s Putinom, uključujući kompaniju koja je potajno plaćala Trumpovog sramotnog odvjetnika Michaela Cohena.

Dr. Wolfgang Zurcher, partner u Wenger & Vieli

Hurlimannov stariji partner u Wenger & Vieliju je dr. Wolfgang Zurcher, koji od 2014. godine sjedi u Upravnom odboru Zublin grupe u Zürichu, koji je u većinskom vlasništvu ruskog milijardera oligarha Viktora Vekselberga. Wenger & Vieli nisu odgovorili na zahtjev za komentar o ovom očiglednom sukobu interesa.

Dr. Iosif Bakaleynik i Iakov Tesis, dva zastupnika iz Vekselberga, predstavnici su najvećeg udjela (40,7 posto) u Zublinu, Lamesa Holdinga. Oboje su uključeni u Vekselbergovu Renovu grupu. Da bi zastupao Vekselberga u Zublinu, Bakaleynik, koji i dalje savjetuje oligarha, napustio je svoja dosadašnja mjesta kao predsjednik upravnog odbora Renova Management i predsjednik nadzornog odbora Renova US Holdings, podružnice Renova Grupe. Tesis je i dalje direktor Renova Grupe u Rusiji, a djeluje i kao ovlašteni predstavnik dioničara GAZEX-a, zajedničkog ulaganja između Gazproma i Uncomtecha.

Ruski milijarder oligarh Viktor Vekselberg (lijevo) s predsjednikom Vladimirom Putinom (desno)

Vekselberg i njegova grupa Renova, koji su pod američkim sankcijama od travnja 2018., imaju kontroverzne veze s Donaldom Trumpom. I Vekselberg i njegov rođak Andrew Intrater osobno su se sreli u Trumpovom odvjetniku Michaelu Cohenu u Trumpovom tornju, samo jedanaest dana prije predsjedničke inauguracije u siječnju 2017., gdje su razgovarali o poboljšanju odnosa između SAD i Rusije.

Kasnije te godine pridružena podružnica Vekselbergove Renove grupe navodno je izvršila značajna plaćanja na Cohenov račun u ukupnom iznosu od najmanje pola milijuna dolara.

Mike Pence (lijevo), Donald Trump (sredina), Michael Cohen (desno)